Šta su efikasnost i prividna efikasnost

efikasnost

Kompanije imaju svoje priče, svaka od njih. Kroz razgovore sa prijateljima i vlastito iskustvo, došla sam do određenih zaključaka koji su vezani za efikasnost poslovanja. Imamo resurse koji su, u većini slučajeva, dovoljni da se posao uspješno implementira, ali da li je to tako i u kojem slučaju nije?

Pauza od dva ili tri sata

Rad od osam sati (ko toliko radi) zahtijeva mnogo energije, te naravno da se moramo malo odmoriti i nešto pojesti, kako bismo se vratili, te uspješnije odradili svoje zadatke. Kompanije imaju propisane interne odluke za broj sati koji je predviđen u tu svrhu. Ukoliko prelazimo granice koje su predviđene, a uz to ostatak posla zavisi od našeg dijela, onda to nije uredu. Neko zbog nas može da ostane duže na poslu, jer smo mi odlučili da je naše vrijeme od osam sati ispunjeno i da svoj dio posla možemo završiti do kraja radnog vremena. To nije kolegijalno, te ne razmišljamo kako bi bilo da to nama neko radi.

Efikasnost vam ne znači što ste proveli svih tih osam sati, prividno, na poslu.

Da li uposlenici mogu ispuniti sva očekivanja lidera?

Nerijetko dolazi do situacija gdje se uposlenici žale kako im nedostaje vremena pri implementiranju zadataka. U tom slučaju, osoba koja je lider treba da provjeri  da li je problem u ljudima i njihovoj kvaliteti ili zaista u obimu posla koji obavljaju. To može da se dešava ukoliko je lider postavio nerealne ciljeve i očekivanja, koji dovode do kašnjenja u radu, iako uposlenici imaju znanje. Vrlo često se dešava da jedna godina bude dobra, te se postave veći ciljevi za narednu. Uposlenici ne dobiju dodatnu pomoć (nove kolege), a ni povećanje plate. S’ tim gube motivaciju za implementaciju većih očekivanja.

Motivacija je čudo. Možemo je ljudima pružiti na brojne načine. I moramo to raditi. Način komunikacije lidera i uposlenika dovodi do efikasnosti ili suprotno tome.

Pogrešni stavovi i adresiranje problema od strane lidera mogu da dovedu do nezadovoljstva uposlenika i demotivacije. Ne želite biti kompanija koja će svako malo objavljivati “Dobrodošao, novi članu tima”.

Prividno izgleda da se upošljavaju ljudi i da posao cvjeta, dok ustvari često ljudi odlaze iz kompanije iz nezadovoljstva, a vi gubite vrijeme na intervjue, prijave i odjave.

Korisnost = troškovi?

Ljudi koji su na poziciji voditelja kompanija, bilo koja funkcija da je u pitanju, imaju poslovne ciljeve ispred sebe i voljni su da ih ostvare. Vjerovatno su ih podijelili na dnevne, sedmične, kvartalne ili na neki drugi način. Vrlo im je bitno da svaki od tih ciljeva bude ostvaren uz najmanju količinu potrošenih resursa. Imaju zacrtanu želju da kompanija bude u plusu, da se plate povećaju ili da zaposle još radnika, koji bi mogli da olakšaju svima. U državnim institucijama imamo po devet savjetnika za jednu osobu, što je jako dobar primjer nepotrebnih troškova, koji nemaju posebnu korist. To se u privatnim kompanijama ipak gleda, jer ukoliko imamo osobu koja je uposlena – bez da ima efektivan rad – kakvu korist kompanija ima od te osobe i toga što je na platnom spisku? Troškovi trebaju da budu opravdani, za sve resurse, bilo da su to ljudski, materijalni ili neki treći. Sve to možemo da stavimo pod efikasnost.

Trošak = prodaja?

Ponekad se zapitam, kada čitam o uspjesima prodaje kompanija, koliko su oni resursa utrošili da bi bio taj rezultat. Bude mi drago, jer svi od toga imamo korist. Danas/sutra se može desiti da budemo direktno ili indirektno dio te priče. Međutim, da li je trošak poslovanja veći od troška realizacije (prodaje)? Da li su ti brojevi opet nešto prividno? Ponekad se gleda samo da cilj bude ostvaren, bez da se prate troškovi koji dolaze sa istim. Pogrešno je ako nam cilj postane samo da se nešto završi, da bi se reklo da je završeno, bez pregleda stvarnih troškova, benefita, korisnosti.

Prividna efikasnost

Dolazak na posao na vrijeme, te bivanje na tom radnom mjestu osam sati, nije jednako efikasnosti. Rad na nevažnim projektima, samo da bi se vodilo da se radi, također ne znači efikasnost. To je, također, prividna efikasnost na aktivnostima koji ne dovode do rezultata.

Nije bitna količina posla u tom smislu. Bitan je rezultat, smjer kojim idemo, cilj koji smo postavili i na kraju svega sama svrha toga. Jesmo odradili posao? Da li je dobro prošlo? Da li je donijelo planiranu zaradu?

Ostavite komentar

Your email address will not be published.